Prepoznajte bolesti: Akutna i hronična paraliza pčela

Аутор: dzonioff
2,2K посета

Brojna naučna istraživanja su pokazala da medonosne pčele imaju vitalnu ulogu u oprašivanju biljaka u voćarstvu i povrtarstvu. U procesu prirodne selekcije razvile su gotovo fascinantne prilagođenosti a sve u cilju što efikasnijeg oprašivanja prilikom prikupljanja nektara za potomstvo. Osim što je vrlo prilagodljiva vrsta tolerantna prema različitim klimatskim područjima, čovek je ovladao tehnologijom njenog gajenja, ali i direktnog dobijanja pčelinjih proizvoda kao što su med, vosak, polen, perga, propolis… Zanimljivo je da svako zrno polena ima drugačiji biohemijski sastav što zavisi od podneblja na kojem raste biljka s koje su pčele skupljale cvetni prah, dok je pergu nemoguće napraviti u laboratoriji bez obzira na napredak čoveka u nauči i tehnici.

 Akutna i hronična paraliza

Ali, kao i sva živa bića i pčele su podložne bolestima, a poznavanje osnovnih simptoma bolesti omogućava pčelaru da u što ranijoj fazi uoči bolest i preduzme mere za ozdravljenje društva. Osim bolesti pčelinjeg legla koje veštiji pčelar može da uoči tokom pregleda košnica, postoje i bolesti pčela koje mogu da nanesu ozbiljnu štetu pčelinjem društvu.

Kako piše u Praktikumu iz pčelarstva dr Nada Plavša i dr Nebojša Nedić, profesori sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu paraliza pčela su virusna oboljenja koja može biti akutna ili hronična u zavisnosti od vrste virusa koje napadaju pčele.

Virus akutne paralize pčela nalazi se u naizgled zdravim odraslim

pčelama, naročito u toku leta. Ova bolest se dugo nije smatrala za posebno opasnu bolest po pčele. Međutim, prema evropskim i američkim istraživanjima došlo se do zaključka sojevi virusa akutne paralize udruženi sa invazijom Varoe mogu da dovedu do uginuća velikog broja pčela što može da nanese ozbiljnu štetu društvu. Varooa je, smatraju stručnjaci, zapravo faktor koji dovodi do multiplikacije virusa. Povećani udeo virusa akutne pčelinje paralize na pčelinjim društvima u jesenjem periodu u direktno utiče na loše prezimljavanje pčelinjih zajednica što se neminovno odražava i društvo tokom narednog proleća.

 Uzroci i simptomi

Uzročnik aktuelne paralize pčela je virus iz roda Enterovirusa, a razmnožavanje se vrši unutar samog pčelinjeg društva najčešće tokom zime i ranog proleća. Ova bolest najviše se rasprostranjena u Evropi i Americi, a otkrili su je Bailey i saradnici 1963. kao laboratorijsku pojavu prilikom istraživanja hronične paralize.  Virus se među pčele unosi polenom inficiranim sekretom iz pljuvačnih žlezdi inficiranih pčela. Virus se aktivira kada dođe u dodir sa varoom koja ga oslobađa iz tkiva tokom svog prodiranja u organizam pčela. Istovremeno predstavlja i vektor ovog oboljenja šireći ga na druge odrasle pčele i lutke. Problem je što se bolest teško uočava, a u slučaju akutne paralize do brze smrti obolele jedinke dolazi čim se pojavi klinička manifestacija bolesti.

Za razliku od virusa akutne paralize pčela koji je najviše aktivan tokom zime i s početka proleća, hroničnu paralizu pčela izaziva

RNK virus, a bolest se javlja u proleće i leto a prestaje u jesen.

Razmnožava se i širi unutar pčelinjeg društva, a bolest je prisutna širom sveta. Obolele pčele virus izlučuju iz svojih žlezdi u tečnost koja ulazi u medne kesice gde je i najveća koncentraciju virusa koji potom inficira prikupljeni polen. Do zaražavanja dolazi tokom ishrane inficiranim polenom, a aktivira ga varroa destructor. Simptomi bolesti se javljaju u dva oblika – drhtanje krila i abdomena i kao pojava crnih pčela, pišu u Praktikumu iz pčelarstva dr Nada Plavša i dr Nebojša Nedić, profesori sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu.

Prvi oblik karakteriše podrhtavanje raširenih krila, nogu, antena i abdomena koji je povećan usled proširenog mednog mehura. Pčele ne mogu da polete već se skupljaju u gornjem delu košnice iznad saća. Zaražene pčele gube moć letenja, puze ispred košnica i zadržavaju se na vlatima trave u grupicama i pojedinačno dok ne uginu. Abdomen im je izdužen i proširen, napunjen vodnjikavim sadržajem. Od pojave simptoma do uginuća prođe nekoliko dana.

Ako se pčelinje društvo posmatra kao celina, dužina života pčela radilica se skraćuje za polovinu, tako da pčelinje društvo brzo slabi dok se ne svede na šaku mladih, tek izleglih pčela, i maticu.

Crna bolest

Drugi simptom je pojava crnih masnosjajnih pčela ogoljenih od dlačica. Ta ogoljenost je rezultat ponašanja zdravih pčela koje na neki način prepoznaju obolele jedinke, grickaju ih i tako ih ostave bez dlačica na toraksu i abdomenu. Takve pčele, jedno vreme mogu leteti, ali gube orijentaciju, pa pokušavaju da uđu u druge košnice. U Evropi se zbog ovakvog izgleda obolelih pčela samo oboljenje naziva i crna bolest. Nekoliko dana posle infekcije i kod njih se javlja drhtanje, gube moć letenja i umiru.

Tačna dijagnoza obe vrste paralize uspostavlja se histološkim i virusološkim pregledom obolelih pčela. Specifična terapija ne postoji. Stručnjaci preporučuju primenu mera sa ciljem sprečavanja širenja bolesti koje podrazumevaju pčela šećernim sirupom uz dodatak vitamina, nikotinske kiseline, oligoelemenata i proteina i, naravno, maksimalnu redukciju krpelja varroe u pčelinjoj zajednici.

Izvor: Agrobiznis magazin 

Srodni tekstovi