Svedoci smo situacije u kojoj se veliki broj aktivnih materija, a sa njima i preparata, povlači iz upotrebe i gubi dozvolu za primenu. Druge pak, usled rezistencije patogena su izgubile dejstvo, te nam stoga ostaje sve manji broj registrovanih pesticida za primenu u biljnoj proizvodnji. Ovaj trend
se odrazio i kod primene preparata za suzbijanje jedne od ekonomski najvažnijih bolesti koštičavog voća – Monilinie sp.
Osvrnućemo se pre svega na Monilinia laxa – parazita koji prouzrokuje sušenje cvetova, grančica i mrke truleži plodova koštičavog voća. Posebnu pažnju ćemo posvetiti zaštiti višnje i šljive.
Da se podsetimo biologije, Monilinia laxa napada cvetove posle njihovog otvaranja. Infekcija se ostvaruje preko žiga i stubića, ali se javlja i na delovima cveta koji izumiru: krunični listići, žig tučka, čašična loža i čašični listići, a infekcija može dalje u vlažnim uslovima da se širi na mladare i kasnije plodove. Prezimi u obliku micelije u rak ranama u kori zaraženih grana i u mumificiranim plodovima. Do infekcije dolazi pri temperaturama od 4 – 32°C i uz
prisustvo slobodne vode na površini cveta. 4 h slobodne vode je potrebno na temperaturi od 20°C za klijanje konidija a za infekcije 7 slobodne vode na temperaturi od 20°C i 18 h pri temperaturi od 10°C.
Pored bitnih agrotehničkih mera kao što je orezivanje i spaljivanje zaraženih grana, i uništavanje mumificiranih plodova zaoravanjem neophodna je i primena hemijskih preparata. Prepati na bazi prohloraza i hlorotalonila se više neće proizvoditi, a oni na bazi iprodiona se ne smeju primenjivati zbog kasnijih ostataka na plodu. Preparati na bazi tiofanat metila, propikonazola, miklobutanila i tebukonazola više ne pokazuju dovoljnu efikasnost, dok oni
na bazi boskalida, piraklostrobina, izofetamida i fluopirama često postavljaju pitanje ekonomske opravdanosti upotrebe istih. Od lokal-sistemičnih pesticida na
raspolaganju nam ostaju oni na bazi ciprodinila čije je dejstvo upitno na visokim temperaturama dok od konvencionalnih kontaktnih kaptan i ditianon u svojim preporučenim dozama je dobro pozicionirati, ali samo u fazi precvetavanja jer su tada potrebni u borbi protiv kokomicesa na višnji, kao i šupljikavosti lišća na šljivi.
Iz ovoga zaključujemo da je u hemijskoj borbi protiv monilije neminovno reaktivirati kontaktne preparate koji su neopravdano bačeni u drugi plan i čije se dejstvo na moniliju i ne pominje u komercijalnim krugovima fitofarmaceutskih kuća zbog njihove relativno niske cene. Tu spadaju:
bakarni hidroksid, kvašljivi sumpor i natrijum bikarbonat. Kod svih kontaktnih preparata je bitno da oni budu prisutni na površini biljnog tkiva pre sticanja
uslova za infekciju. Njihova prednost je i to što su registrovani u organskoj proizvodnji. U praksi je potrebno raditi 3 tretmana protiv monilije jednim od
ovih preparata kod višnje i šljive: faza belih balona, pun cvet i precvetavanje. Da bi se postigao zadovoljavajući efekat neophodna je i primena svih ostalih
agrotehničkih mera koje su gore navedene i uz obavezan zimski tretman. Kada je reč o primeni ovde treba biti pažljiv i pridržavati se preporuka stručnih lica jer svi oni mogu ispoljiti fitotoksičan efekat na biljku u uslovima neadekvatnih doza i visoke reativne vlažnosti vazduha.
Kad je u pitanju koncentracija preporuka je:
Bakar hidroksid: 0,5% u fazi belih balona, 0,03% puno cvetanje i 0,05% precvetavanje.
Sumporno krečna smeša: 1,5% u fazi belih balona, 1% puno cvetanje i 1% precvetavanje.
Soda bikarbona: 0,8% u fazi belih balona, 0,8% puno cvetanje i 0,8% precvetavanje.Kvašljivi sumpor: 0,75% u fazi belih balona, 0,4% puno cvetanje i 0,6% precvetavanje.
Sumporno krečna mešavina jedina ima kurativni efekat 20-52 sata nakon infekcije, dok bakar, soda i sam sumpor su klasični protektivni fungicidi. Što se tiče
same efikasnosti, bakar hidroksid je dao dobar efekat u fazi belih balona, sumporno krečna mešavina se najbolje pokazala u fazi punog cvetanja, a soda bikarbona u precvetavanju. Međutim, i drugačiji redosledi primene fungicida u ogledima su takođe dali dobre rezultate, pa čak i kada se radilo sa ponavljanim tretmanima jednog te istog fungicida. Rotacijom ovih fungicida kao i primenom u kombinciji sa ciprodinilom se može adekvatno kontrolisati monilia, a ujedno i ostvariti pozitivni ekonomski efekat.
Napomena: svaka proizvodna godina je specifična i svaka primena hemijskih sredstva zahteva prethodnu konsultaciju sa stručnim licem iz oblasti zaštite
bilja.
Izvor: Agrobiznis magazin