Kakva nam je hrana koju jedemo? Imamo li stručnjake, kako je bilo pre 60 godina…

Аутор: dzonioff
617 посета

Institut za prehrambenu tehnologiju i biohemiju Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu obeležava 60 godina postojanja i rada. Inače, ove godine i Poljoprivredni fakultet obeležava 100 godina postojanja. Tim povodom ustanovljeno je novo priznanje “zlatni indeks” za studente koji su ovaj smer upisali davne 1959. godine. Generalni donator ove svečanosti bio je USAID a skup su podržale i brojne kompanije iz sektora prehrambene industrije.

Ceo radni vek Pantelija Dakić se bavio preradom voća i povrća u Poljoprivrednom kombinatu Takovo. Put ka diplomi iz te oblasti počeo je davne 1959. godine na Poljoprivrednom fakultetu, na tada tek osnovanom odseku za prehrambenu tehnologiju. Za Radio Beograd prvi program Pantelija Dakić je rekao: “Imali smo hrabrost da to upišemo i da krenemo u jedan eksperiment. Ova generacija je udarila temelje prehrambenoj industriji kod nas. Misilm da je to i dalje perspektiva i drago mi je da vidim da ima puno studenata. Ne bi bilo u redu da se mi samo bavimo proizvodnjom sirovina i da izvozimo sirovine. Treba izvoziti finalni proizvod jer to je prava stvar“.

Povodom svečanog obeležavanja 60 godina postojanja dodeljene su i posebne pohvalnice sadašnjim studentima za najvišu prosečnu ocenu za školsku 2018/2019. godinu. Ovog puta pripadnice ženskog pola su bile dominantne i u svim nivoima studija pokazale zavidno znanje. Pohvalnice su dobile: Milica Pešić, student prve godine  na modulu Tehnologija ratarskih proizvoda za najvišu ocenu od 9,90 na I godini studija, Jana Marić, studentkinja druge godine na modulu Tehnologija ratarskih proizvoda za najvišu ocenu od 9,84 na II godini studija dok je Emilija Oreščanin bila najbolj na trećoj godini i to modul  Mikrobiologija hrane sa prosečnom ocenom  9,73 ona je od firme POLIMARK dobila stručnu praksu u trajanju od mesec dana. Ipak, najbolja među naboljima je  Simona Jaćimović sa modula  Tehnologija konzervisanja i vrenja koja je ostvarila prosečnu ocenu od 10,00 na IV godini studija. Simona Jaćimović je u međuvremenu diplomirala, upisala master na Poljoprivrednom fakultetu u Zemunu i zaposlila se. Nije izgubila kontakt sa Institutom za prehrambenu tehnologiju i biohemiju, jer je saradnik u nastavi. Ona je ovom prilikom rekla:“ Studiram na smeru konzervisanja i vrenja i nadam se da će negde ta ljubav prema pivu, vinu i konzervisanju da se nastavi dalje u neke naučno istraživačke radove kojima se već bavim. Želela sam da studiram nešto što je prirodna nauka i što će kroz usavršavanje moći da podigne kvalitet ljudskog života i nisam se pokajala jer smatram da je u ovoj zemlji to jedna vrlo perspektivna grana“.

Velika sala Poljoprivrednog fakulteta bila je prepuna gostiju i stručnjaka 

Svoje studije prehrambene tehnologije na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu završio je i aktuelni pomoćnik ministra poljoprivrede Nenad Vujović. “ Mi smo u ovom delu prepoznati kao jedna od vodećih nacija, naša struka, naši naučni radovi, naši profesori i na kraju krajeva studenti i ono što mi radimo ovde u zemlji i po celom svetu to potvrđuje. Ako je nešto sigurno to je da je ovaj fakultet –  prehrambena tehnologija pre svega dobila svoje značajno mesto u svetskim razmerama“ kaže Vujović.

Pokrovitelj svečanosti bio je prof. dr Dušan Živković, dekan Poljoprivrednog fakulteta i profesor na Institutu: “Na šangajskoj listi u oblasti poljoprivrede smo između 100 i 200 mesta, ovo je sjajan uspeh koliko god zvučalo da su ovi brojevi veliki, ovo je na svetskom planu izuzetan uspeh, naročito ako imamo u vidu da su izdvajanja za nauku u državi Srbiji relativno niska, a rezultati neproporcionalno veliki, što govore ove naše brojke i ove pozicije na šangajskoj listi. “

Zvanja inženjera prehrambene tehnologije na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu do sada je steklo 3.300 studenata, odbranjeno 105 magistarskih i 131 doktorski rad.

Povodom jubiljeja organizovan je panel diskusija “PREHRAMBENA INDUSTRIJA –nekad i sad, pravci i trendovi“ na kojem su se mogle čiti zanimljive informacije kako sa aspekta bezbednosti hrane tako i inovacija u ovom sektoru. Pomoćnik ministra poljoprivrede Nenad Vujović  ocenio je da je bezbednost hrane na dobrom nivou i da je promena Zakona o inspekcijskom nadzoru značajno doprinela da se ova oblast rada inspekcije unapredi i podsetio da je ovo prvi put da se u Zakonu predviđa odgovornost i inspektora koji kontroliše. On je ovom prilikom rekao da se uskoro očekuje donošenje i pravilnika koji će bliže urediti obaveze “malih prerađivača biljnih proizvoda” poput onog koji imamo u oblasti mlečnih proizvoda.“ Imamo procedure, standarde i ljude koji su obučeni za kontrolu. Činjenica da samo Nectar Group izvozi u šezdeset država potvrda je da imamo dobru kontrolu bezbednosti hrane“ zaključuje on.

Vesna Boca predstavljala je kompaniju Puratos gde radi kao menadzer kvalčiteta i razvoja poslasticarskih proizvoda. Ona je ovom prilikom rekla da je crna čokolada budućnost u konditorskoj industriji ali i u pekarstvu. „PURATOS je kompanija koja širom sveta zapošljava 9000 ljudi, od kojih čak njih 900 radi na istraživanjima i razvoju novih proizvoda. U Srbiji troje tehnologa radi na razvoju i sigurna sam da možda niste znali da kroz većinu kolača jedete i nešto od PURATOS-ovih poslastičarskih smesa“.

Mihajlo Janković generalni direktor  „Nectar grupe koju čine „Nectar“, „Heba“, „Fructal“ i  „Bio Panon“ naglasio je ovom prilikom da kompanije koje posluju u sastvau ove grupacije nabavljaju najveći deo sirovina na domaćem tržištu i da stalno unapređuju sektore proizvodnje. Govoriši o zaštiti proizvoda sa zaštićenim geografskim poreklom on je rekao:“ Ovo je oblast koja je kod nas u povoju ali je prilika da povećamo konkurentnost naših proizvoda. To je jedan dugoročan proces ali jeste način za bolje pozicioniranje proizvoda“.

Dr.Radovan Đorđević vlasnik i osnivač Vinarija Cokot  2016. doktorirao je na ovom fakultetu na Katedri za tehnologiju vrenja ovom prilikom govorio je o značaju domaće sorte Prokupac i očekivanjima u sketoru vina. „ Mi na svetskim vinskim mapama generalno nismo ucrtani ali se radi na tome. U Srbiji ima ok 19 000 hektara vinograda što je na globalnom nivou malo. Budućnost je u autotohtonim sortama jer su ljubitelji vina zasićeni italijanskim, francuskim i španskim vinima i to je šansa za nas da se pozicioniramo na vinskoj sceni“. On je podsetio da je u toku izrada desetogodišnje strategije vinskog i vinogradarskog sektora. Konsultanti su već posetili vinarije. Dodao je još i da vinogradarstvo beleži značajan rast, naročito u poslednjih 10 godina i izneo mišljenje da je to  grana koja se najviše razvija u Srbiji.

Tehnolog Ivan Zorić predstavljao je AD Imlek sa pozicije menadžera razvoja novih proizvoda. On je ovom prilikom rekao da u kompaniji IMLEK rade stalno na inovacijama ali i osluškuju tržište. Zorić j epodsetio da već deceniju imaju proizvodnju mleka bez laktoze kao i drugih proizvoda koji se odnose na proizvode koji mogu pozitivno uticati na varenje. On je naglasio da mora da se prati i zelja potrošača,a oni u Srbiji na primer žele da jedu recimo slatke proizvode sa prisustvom komadića voća recimo kada je reč o voćnim jogurtima. „Ove godine smo imali značajne investicije u pakovanja, kao društveno odgovorna kompanija i tržišni lider vodimo računa i o ekološkim standardima tako da smo nabavili dve punjačice koje koristimo za pakovanje  fermentisanih proizvoda u kartonskoj ambalaži“.

Prof. dr Viktor Nedović je predavač na ovom Insittutu i pomoćnik miniustra prosvete, nauke i tehnološkog razvoja zadužen za međunarodnu saradnju. On je ovom prilikom istakao da je Srbija u pregovorima sa EU otvorila i zatvorila pregovore u oblasti nauke i obrazovanja. Nedović j epodsetio i na takmičenje studenata i mladih stručnjaka Ecotrophelia Srbije 2019 gde smo imali zapažene rezultate na evropskom nivou osvojivši jednom 6. a drugi put 7. mesto.

Srodni tekstovi