Ima li GMO uticaja na pčele i med?

Аутор: dzonioff
1,2K посета

Genetski modifikovani organizmi, ili GMO odavno izazivaju polemiku u javnosti, ne samo u Srbiji već širom sveta. Ljudi se pitaju kako oni utiču na njihovo
zdravlje, na zdravlje životinja, da li će biti posledica po čoveka i okolinu u budućnosti. Tako se i naš čitalac, Pera Milovanović, javio sa zanimljivim pitanjem. Kako GMO utiče na pčele, šta se dešava ako pčela posećuje takve biljke, da li to utiče na nju, na med, kakav je polenov prah.
Može li se to dokazati?
Iznenadni i rasprostranjeni nestanci odraslih pčela iz košnica, nazvani poremećaj kolapsa kolonija (CCD), postali su nacionalni problem u Americi još pre više od 10 godina. Tvrdnje su kružile da određene GMO biljke štete pčelama. Ove tvrdnje su opovrgnute od strane pojedinih predstavnika stručne zajednice. Prema Ministarstvu poljoprivrede SAD, CCD je „sindrom definisan kao mrtva kolonija bez odraslih pčela ili mrtvih pčelinjih tela, ali sa živom maticom i medom još uvek prisutnim larvama pčela.

„Od krize poremećaja kolonije u 2006. godini velika pažnja je usmerena na zdravlje pčela. Naučna zajednica se slaže da je CCD komplikovano pitanje, bez ijednog poznatog uzroka. Različiti faktori doprinose CCD-u, uključujući parazite kao je Varroa i nedostatak adekvatne ishrane. Američka agencija za zaštitu životne sredine je identifikovala Varroa mite kao“ glavni faktor koji ugrožava gubitak kolonija u SAD-u i drugim zemljama“.
Kakva je veza između pčela i GMO?
Neke genetski modifikovane useve izražavaju osobine otpornosti na insekte, ali rezultati istraživanja na ovim biljkama ukazuju da nisu štetne za pčele
i med. Insekticidni proteini proizvedeni od trenutno dostupnih kultura zaštićenih od insekata su izvedeni iz uobičajene bakterije na zemljištu, bacillus thuringiensis, i svi proteini koji se koriste u GM biljkama zaštićenim od insekata su testirani na toksičnost na pčel. Nijedan od ovih proteina nije pružio nikakve dokaze o šteti u kratkotrajnim ili dugoročnim ispitivanjima i kod odraslih i mladih pčela. Međutim zabrinjavajuće je da tip insekticida koji se nazivaju neonikotinoidi – ili „neonici“ – može negativno uticati na zdravlje pčela.
Ponekad je upotreba neonika povezana sa genetski modifikovanim usevima, ali neonici se koriste i za GMO i za ne-GM sorte useva, kao što su kukuruz, soja i suncokret. Neonici su najčešće korišćena klasa insekticida i počeli su da se koriste kao zamena na više toksične organofosfate.
Mogu se primenjivati različitim metodama, uključujući primenu na zemljištu ili prilikom tretmana semena namenjenog za setvu. Dok istraživanja pokazuju da neonici i GMO nisu uzroci kolapsa pčelinjih društava, biotehnološke kompanije nastavljaju da istražuju i rade više studija, kako bi istražile ulogu poljoprivrede u
zdravlju pčelinje populacije. Imajući u vidu da u Srbiji gajenje GMO biljaka nije dozvoljeno, trenutno se može reći da imamo manje brige nego poljoprivrednici u Americi. Za ovu temu je zanimljivo i to da je Evropski sud pravde 2011. godine doneo odluku da se med koji sadrži polen GMO biljaka mora biti posebno obeležen pre prodaje. Med iz Srbije zahvaljujući činjenici da proizvodnja GMO nije dozvoljena je na ceni na tržištu EU i to treba iskoristiti za dalji razvoj
pčelarstva.

U Rimu je održana svečana dodela nagrada Internacionalnog konkursa „Biol Miel 2018“ u prostorijama italijanskog Ministarstva poljoprivrede. Kako nam je
istakla Biljana Ranđelović kao proizvođač iz Srbije „Timomed” apsolutni je pobednik u kategoriji organski bagremov med. Ova nagrada je utoliko značajnija jer je konkurencija bila veoma jaka. Naš organski med je pobedio među 200 učesnika iz cele Evrope, a Biljana Ranđelović je u svojstvu predstavnika
ove knjaževačke kompanije primila nagradu.

„Ovo je izuzetan rezultat za srpsko pčelarstvo koji nam otvara vrata u do sada nedovoljno iskorišćeni segment izvoza gotovog proizvoda. Naš cilj je
da pokrenemo izvoz gotovih pakovanih proizvoda I da senzibilišemo svest EU kupaca o kvalitetu gotovih poljoprivrednih proizvoda, koje Srbija
može da ponudi kao prioritet u odnosu na dosadašnji način izvoza, koji nas svrstava gotovo isključivo u dobavljače repromaterijala” rekla je Biljana
Ranđelović za Agrobiznis magazin.
TIMOMED postoji dvadeset osam godina i lider je u ovoj branši na teritoriji Srbije, i prvi izvoznik na Bliski istok, EU i Ameriku. Ova kompanija ima preko
500 košnica, a ostatak kupuje od pčelara kooperanata. Pored meda, na tržište plasiraju i druge pčelinje proizvode.

Izvor: Agrobiznis magazin

Srodni tekstovi

Оставите коментар