Cvetovi bagrema najjače luče nektar na dnevnoj temperaturi od 20 do 25°C, sa optimalnom vlažnošću vazduha i tla, kada je vreme bez vetra, uz jutarnju rosu i temperaturu iznad 16 °C.
U zavisnosti od položaja i vremenskih prilika, sastava zemljišta i osunčanosti, bagrem obično cveta najranije krajem aprila, a najkasnije u maju. Međutim, ove godine zabeleženo je još jedno cvetanje bagrema, i to u avgustu.
Bagrem cveta pri temperaturi od 20 do 25 stepeni, pri optimalnoj vlažnosti tla, što može biti i razlog ponovnog cvetanja bagrema u avgustu. Naime, posle obilnih kiša u julu, konačno su stigli topliji dani u avgustu, ali bez nesnosnih vrućina i letnje žege, koja je uobičejane za ovo doba godine.
Ponovo cvetanje bagrema u avgustu posebno je obradovao pčelare koji će posle tri prolećne paše, imati priliku za još jednu ispašu pčela i proizvodnju izuzetno cenjenog i traženog bagremovog meda.
Cvetanje i medenje bagrema
Bagrem je listopadno drvo poreklom iz Severne Amerike. Može da dostigne visinu do 25 metara, a prečnik stabla je najviše 50 santimetara. Mlade grane su sa oštro zašiljenim trnovima, koji štite pupoljke, a listovi su neparno perasti, sastavljeni od devet do 21 eliptičnog listića. Cvetovi su beli, jakog ali prijatnog mirisa i sakupljeni su po 15 do 20 cvetova u lepe viseće, grozdaste, rastresite cvasti.
U zavisnosti od klimatskih uslova i nadmorske visine cvetanje bagrema obično traje oko mesec dana, pa pčelari bagrem najčešće koriste za tri paše. Cvetovi bagrema najjače luče nektar na dnevnoj temperaturi od 20 do 25°C, sa optimalnom vlažnošću vazduha i tla, kada je vreme bez vetra, uz jutarnju rosu i temperaturu iznad 16 °C.
Dnevni unosi na ovakvoj paši mogu da budu do 15 kg nektara, a ukupan prinos sa jedne paše i 70 kg nektara po košnici. Prinos meda sa jednog hektara može da bude do 1.000 kg.
Doduše, ovi podaci važe za prolećno cvetanje bagrema, dok je sada situacija verovatno nešto drugačija.
Na jednoj lokaciji cvetanje bagrema, odnosno lučenje nektara, obično traje do 14 dana. Lučenje nektara je najintenzivnije od trećeg do desetog dana cvetanja. Zanimljivo je da u nižim predelima, s plodnijim zemljištem, bagrem ranije cveta i luči mnogo više nektara, nego u brdsko-planinskim oblastima. Takođe, starija i usamljenija stabla izdašnije luče nektar, nego mlada u gustim bagrenjacima.
Prinos zavisi od starosti stabala
Prinos bagrema zavisi i od starosti zasada. Ako je starost stabala više od 30 godina, prinos po hektaru znatno opada i u 36. godini iznosi 192 kg meda po hektaru. Najbolji i najkvalitetniji medi dobija se od stabala starosti 15 godina, kada pčele mogu da proizvedu i do 420 kg meda po hektaru bagrema.
Bagremov med je odličnog kvaliteta, lakog i vrlo prijatnog mirisa i ukusa, pa ga najviše vole deca. Spada u red najcenjenijih medova. Skoro je bezbojan, kristalno providan i teško se kristališe. Ponekad je potrebno da prođe i više godina da bi se „ušećerio“ bagremov med.
Novo cvetanje bagrema u avgustu, dobro će doći srpskim pčelarima, jer su ovog leta muku mučili sa ispašom pčela, zbog obilnih kiša koje su „isprale“ polen i nektar iz biljaka. Stabilizacija vremena i više sunčanih dana, donosi dodatno vreme za još po neku ispašu, pre nego što krajem leta i početkom jeseni, započnu pripremu svojih košnica i pčela za predstojeću zimsku sezonu.