Kako je objavljeno na sajtu Direkcije za acinalne referentne laboratorije Evropsko veće je usvojilo novu Uredbu o organskoj proizvodnji i obeležavanju organskih proizvoda: Regulation (EU) 2018/848 of the European Parliament and of the Council of 30 May 2018 on organic production and labelling of organic products and repealing Council Regulation (EC) No 834/2007
Nova uredba će se primenjivati od 1. januara 2021. godine.
Šta će se promeniti novom uredbom?
Pravila o proizvodnji biće pojednostavljena i dalje usklađena putem ukidanja izuzetaka i odstupanja;
kontrolni sistem će se ojačati zahvaljujući strožim merama opreza i širim proverama na osnovu rizika duž celog lanca snabdevanja;
proizvođači u trećim zemljama moraće da se pridržavaju istih pravila kao i proizvođači u EU;
predmet nove regulative biće šira lista proizvoda (npr. so, pčelinji vosak, listovi vinove loze) kao i dodatna pravila proizvodnje (npr. za jelene, zečeve i živinu);
sertifikacija će biti lakša za male poljoprivrednike, zahvaljujući novom sistemu grupnog sertifikovanja;
kako bi se smanjio rizik od slučajne kontaminacije pesticidima koristiće se jedinstven pristup;
odstupanja za proizvodnju u gredicama u staklenicima biće ukinuta.
Koliko se proizvodi organske hrane kod nas?
Organska proizvodnja u Srbiji ima tendenciju rasta. U 2011. godini, ukupna površina pod organskom proizvodnjom bila je 6.335 ha, a u 2017. godini 13.423 ha, što je povećanje za više od dva puta. Najveće površine su u Vojvodini, a najviše se gaje žitarice i industrijsko bilje (region Vojvodine) i voćne vrste (region Šumadije i Zapadne Srbije i Južne i Istočne Srbije). Broj proizvođača je porastao sa 213 iz 2011. godine na 434 proizvođača u 2017. godini. U organsku proizvodnju je uključeno i 5719 kooperanata, odnosno malih proizvođača koji imaju zaključen ugovor o saradnji sa nekim od proizvođača i izvoznika organskih proizvoda. Izvoz organskih proizvoda u 2017. godini iznosio je 23.113.073 evra. Najviše se izvozilo u zemlje Evropske unije (najviše u Nemačku) i to smrznuto jagodasto voće, pre svega malina. Takođe, asortiman proizvoda je danas razumljivo širi, ali je i dalje najviše primarnih proizvoda, neprerađenih ili sa najmanjim stepenom prerade (npr. sušeno voće).
http://www.dnrl.minpolj.gov.rs
