Tikva ili „Cucurbita pepo“ je biljka poreklom iz Srednje Amerike iz Meksika, koja je doneta u Evropu 1492. godine. U Mesksiku, kao i Južnoj Americi, bundeva i bundevine semenke, korišćeni su u ishrani
i u lekovite svrhe u doba Asteka. Uprkos značajnim klimatskim razlikama, tikva se veoma brzo prilagodila na uslove u Evropi, čak se i proširila na druge kontinente. To je biljka koja ima kratak vegetativni period razvoja. Međutim, pogrešno se poistovećuje tikva (stočna, uljana ili muskatna) sa bundevom. Bundeva je sasvim druga sorta (bela bundeva, dulek, pečenka) i slično i treba ih tako i tretirati, jer postoje vidne razlike među njima. Jedna od bitnih razlika je i izgled, oblik i nutritivni sastav semena tikve golice (koja je presvučena tankom zelenom pokožicom) i bundeve čija je semenka presvučena zadebljalim slojem narandžasto žute boje. Tikva kao i bundeva ima široku primenu u ishranu ljudi i životinja samim tim imaju privredni značaj. U selu Stražava kod Prokuplja živi i radi Miša Petković, odlučno je zakoračio u poljoprivredu nakon dugogodišnjeg rada kao komercijalista u prokupačkoj staklari. Porazgovarali smo sa Mišom Petkovićem, gde je bilo reči o proizvodnji ove biljne kulture, dragocenim svojstvima koje ima meso i ulje tikve golice. Proizvodnja tikve golice nije zahtevna što se tiče zemljišta.
„Setva tikve golice obavlja se u poslednjoj nedelji aprila meseca, a najkasnije do završetka prve nedelje maja meseca. Nije otporna na rane mrazeve već na -1 oC izmrzava. Setva se izvodi na rastresitom zemljištu na dubini od 3 do 5 cm, u kućicama na rastojanju od 50 cm i u razmaku između redova do 160 cm, ovakva setva je obavlja ručnu. Sklop semena je 3 semenke u kućici. Međutim, na većim površinama setva se obavlja mašinski, pneumatskim sejalicama, ali plodored je drugačiji: rastojanje u redu je oko 25 – 30 cm, a širina između redova je 200 cm. Sklop po hektaru iznosi 18.000 semenki. Kada se formira mreža, ona izbacuje četiri do pet kraka, svaki krak rodi tri do pet tikvi. Nije zahtevna kada je u pitanju zaštita, a jedina bolest koja je napada je zelena vaš koja se javlja posle drugog lista, posle nicanja. Ukoliko se zelena vaš pojavi, tretira se insekticidom i posle toga nema više prskanja“, priča nam Miša Petković.
U optimalnim uslovima gajenja tikva golica može da ima dobre prinose u mesu i semenu. Berba se obavlja najviše ručno i ekonomičnije je sušiti prirodnim putem na suncu. Može doneti pristojnu zaradu i spada u najprofitabilniju poljoprivrednu kulturu. „Tikva golica u optimalnim vremenskim uslovima i kada se posadi u optimalnim rokovima setve na jednom hektaru se ostvaruje prinos na mesu oko 70 t, a prinos semena može dostići i do 1.8 t, u zavisnosti od tipa i klase zemljišta. Kada se cela tikva ubere na njivi, plodovi se slože na tzv. dozrevanje 10 – 15 dana, pa se nakon toga vremena ručnim otvaranjem, veoma lako bez skoro ikakvih pomagala seme vadi i priprema za sušenje. Sušenje se može izvoditi prirodnim putem na suncu koje je ekonomičnije, besplatno je. Moguće je sušenje izvesti i u sušarama na temperaturi od 40 oC. Osušeno seme najbolje je skladištiti u papirnoj ambalazi ili drvenim sanducima do momenta ceđenja. Proces ceđenja obavlja se na presama potiskivanjem, ulje se prihvata u čistim posudama i otprema na taloženje prirodnom gravitacijom, a kasnije se pristupa pakovanju u flašama.
Naravno da postoje i savremene linije za proizvodnju ulja, koje imaju filtere sa taložnicima, pumpama i punilicama. Izuzeno je isplativa tikva golica koja može doneti pristojnu zaradu“, kaže Miša Petković. Meso i ulje tikve golice ima lekovita svojstva i nalazi primenu u pripremi hrane. Ulje u kome se čuvaju svi korisni sastojci semenki bundeve, a zbog specifičnog ukusa jelima daje posebnu aromu i odlično je kao dodatak salatama. Bogato omega 3 i omega 6 esencijalnim masnim kiselinama koji čovekovom organizmu povećavaju energiju.
„U mesu (žućkasto-zelenkaste boje) nalase se dragoceni i lekoviti sastojci, fitosterini, salicilna kiselina, fitin, ali mineralnih soli, kalijum, fosfor i gvožđe. Hladno ceđeno ulje tikve golice sadrži vitamin E i to u zavidnim količinama, nezasićenim masnim kiselinama omega 6 i 9. Nije preporučljivo za prženje, isključivo se koristi za oplemenjivanje salate, sireva, ribe, pirinča i odličan je dodatak za pripremu marinada i sosova. Može se piti dva puta dnevno po jedna kafena kašičica“, zaključuje Miša Petković.
AgroBiznis magazin
Ukoliko o ovim temama želite da budete redovno informisani, pretplatite se na AgroBiznis magazin. Godišnja pretplata je samo 1800,00 dinara i uključuje 12 izdanja i sve poštanske troškove. Prijavite se putem telefona 011/4052-117, 060/0712-350 ili na imejl gdjakovic@yahoo.com. U toku je akcija, svaki novi pretplatnik dobija poklon iznenađenja. Za više informacija o našim posebnim izdanjima PČELARSKI PODSETNIK, kao i LEKOVITO BILJE posetite www.agrobiznis.rs.
