Stručnjaci iz Srbije s kolegama iz Evrope učestvovaće u velikom evropskom projektu proučavanja lekovitog bilja pod akronimom „Etno herbs”, koji se finansira iz programa EU za nauku „Horizont 2020”. U naredne četiri godine, uz 11 naučnih institucija i proizvođača iz Grčke, Bugarske, Italije, Portugalije, Španije, u njemu će učestvovati i tri partnera iz Srbije – beogradski Poljoprivredni fakultet, Institut za lekovito bilje „Dr Josif Pančić” i jedna privatna kompanija iz oblasti proizvodnje i prerade lekovitog bilja.
Kako kaže dr Zora Dajić Stevanović, profesorka Poljoprivrednog fakulteta, Srbija je jedina država van EU koja će učestvovati u ovim istraživanjima, a partnerima iz naše zemlje je za tu svrhu namenjeno više od 520 miliona evra. Ona ističe da je tema projekta očuvanje evropskog biodiverziteta, korišćenjem tradicionalnog znanja o biljkama radi razvoja inovativnih proizvoda.Ključni cilj je istraživanje raznovrsnosti biljaka koje se koriste u tradicionalnoj medicini, njihovo očuvanje i korišćenje prevashodno u lečenju kožnih bolesti i negi kože. To podrazumeva i izradu baze podataka biljaka i tradicionalnih znanja o njima, kao i čvršće veze između nauke i privrede, uz formulaciju i razvijanje novih proizvoda na bazi odabranih lekovitih vrsta upotrebom savremenih naučnih dostignuća”, ističe dr Zora Dajić Stevanović.
Na taj način, dodaje ona, lekovito bilje će se afirmisati kao dragocen, ali nedovoljno iskorišćen resurs naše zemlje.
„Uz Apeninsko i Pirinejsko poluostrvo, Balkan je jedan od tri najvažnija centra biodiverziteta u Evropi, koji su pravo blago flore. U Srbiji postoji oko 4.000 biljnih vrsta i više od 700 lekovitih biljaka, uz veliki potencijal za njihovo gajenje. Takođe, jedini na Balkanu imamo renomirani Institut ’Josif Pančić’, koji objedinjuje naučni i proizvodni sektor u oblasti lekovitog bilja. Ali, godišnji izvoz lekovitog bilja i proizvoda od njega u našoj zemlji iznosi oko pet miliona evra, dok je u susednim državama, poput Albanije, i do pet puta veći. Srbija drži tek dva do tri odsto evropskog tržišta, a površine zasejane ovim vrstama ne prelaze 2.000 hektara što je jako mali udeo u ukupnim obradivim površinama”, ističe naša sagovornica, koja je i predsednica Asocijacije za lekovito bilje zemalja jugoistočne Evrope (AMAPSEEC).
Godišnji promet lekovitog bilja na svetskom tržištu, dodaje ona, veći je od 120 milijardi dolara. Da bi i naša zemlja bila prisutnija na globalnoj pijaci, potrebna je jača saradnja nauke i privrede. Posebno zato što se svetsko tržište povija za naučnim otkrićima.
„Ako neka biljka dobije na značaju zbog novih otkrića vezanih za njene biološke efekte, njena proizvodnja se povećava, što utiče na cenu. Države s ogromnim površinama i savremenim sistemima uzgajanja, poput Kine, Indije ili Egipta, brzo se prilagođavaju tim promenama. Doduše, i kod nas ima primera da ljudi adaptiraju proizvodnju u skladu s potražnjom. Tako je smilje trenutno atraktivna biljka za ceo Balkan, jer njeno etarsko ulje ima jako dobru cenu, pa se u Srbiji gaji na nekoliko stotina hektara. Ali to su izuzeci”, navodi dr Zora Dajić Stevanović.
O neiskorišćenosti prirodnih potencijala svedoči i to što komisija Zavoda za zaštitu prirode, u kojoj je i naša sagovornica, definiše godišnje dozvoljene kvote za sakupljanje lekovitih biljnih vrsta. Te kvote godinama nisu dostignute.
„Puno je razloga za to: od nekih regulativa i sertifikacije, do toga da strana tržišta nisu dovoljno osvojena. Za to vreme, mnoge biljne vrste postaju ugrožene. Jedna od najugroženijih na celom Balkanu je lincura, a tu su i slatki koren, gorka detelina, stepski božur i mnoge druge. One su u opasnosti ili zato što su na specifičnim staništima, ili zbog nestručnog sakupljanja lekovite droge. Zato lekovito bilje treba uvesti u sistem plantažnog gajenja, pod nadzorom naučnih institucija i proizvođača koji imaju obezbeđen plasman”, kaže ona.
Država bi, prema njenim rečima, mogla da da doprinos iniciranjem strategije za održivo korišćenje samoniklog lekovitog bilja, uz davanje podsticaja proizvođačima i izvoznicima. Utoliko pre što je poslednji takav dokument sačinjen još 1999. godine.
Izvor: http://www.politika.rs/sr/clanak/424704/Smilje-atraktivno-lincura-ugrozena