Paradajz čuvar mladosti u zdravlja!

Аутор: dzonioff
1,3K посета

Paradajz okruglo – srcoliki crveni plod istoimene biljke već vekovima je poznat kao „čuvar mladosti i zdravlja“ i bez njega je danas nezamisliva mediteranska kuhinja. Svež, kuvan, kao začin, sok ili kečap koristi se širom sveta. Paradajz (lat. Solanum lycopersicum L.) je biljka iz porodice pomoćnica i u bliskom je srodstvu sa duvanom, krompirom, plavim patlidžanom, paprikom i otrovnim velebiljem.
Zbog izuzetnog lekovitog učinka na ljudsko zdravlje Pjetro Andrea Matioli, italijanski lekar i botaničar iz 16. veka ga je nazvao „pomo d’oro“ ili zlatna jabuka.

Biljka Asteka i Maja
Paradajz vodi poreklom je iz Južne Amerike, u ishrani su ga koristili Asteci i Inke. Prema legendi ovu biljku u Evropu je doneo španski istraživač Hernan Kortez, ali pojedini istričari smatraju da je za to zapravo zaslužan Kristifor Kolumbo. Bilo kako bilo, u počeku paradajz je bio ukrasna biljka jer se verovalo da je otrovan. Međutim, vremenom ljudi su se odvažili i počeli da uživaju u konzumiranju sočnih, crvenih i ukusnih plodova paradajza. Postoje brojne vrste ovog ploda – goveđe srce, kruškasti paradajz, bez semenki, sitan paradajz u grozdu, žuti i zeleni, jabučar, čeri … Paradajz na našim prostorima se uzgaja od maja do oktobra, ali zahvaljujući plastenicima i staklenicima može da se kupi tokom cele godine u prodavnicama. Paradajz je glavni izvor likopena najsnažnijeg prirodnog antioksidanata i beta-karotena koji dodaje živopisnu crvenu boju biljkama i utiče na zdravlje kože i imuno sistem. Paradajz se sastoji od 94
posto vode, bogat je vitaminima C, B1, E i K, kao i folatima i kalijumom koji blagotvorno deluje na krvne sudove i srčani mišić, pa se opravdano veruje da redovna konzumacija paradajza smanjuje rizik od moždanog i srčanog udara. Zanimljivo je da čak i kada se preseče na pola paradajz izgledom neverovatno podseća na čovekovo srce. Brojna naučna istraživanja pokazala su da učinak ove biljke na ljudsko zdravlje zavisi od vrste i veličine zbog količine minerala i vitamina u njima. Iako mnogo manji od običnog, čeri paradajz ima veći sadržaj beta-karotena nego njegov veći „rođak“. Paradajz je
najdelotvorniji kao sok i reguliše metabolizam, jača otpornost i izbacuje suvišnu tečnost iz organizma. Ukoliko nije slan snižava krvni pritisak, popravlja krvnu
sliku, reguliše varenje, efikasan je protiv bolesti jetre, pankreasa i reume.
Sok od paradajza preporučuje se i kod premora, jer krepi i čisti organizam, dobar je prirodni lek protiv prevremenog starenja, kašlja, plućnih i bolesti mokraćnih organa, alergije, anemije, artritisa, astme, bolesti usta, zuba i ždrela, ekcema…Sok od paradajza smanjuje slepljivanje trombocita, te sprečava trombozu, naročito kod osoba sa dijabetesom tip 2. Osim toga smanjuje nivo lošeg holesterola i njegovo taloženje na krvnim sudovima

Paradajz- voće ili povrće?
Iako mnogi paradajz smatraju za povrće, botaničari su ga klasifikovali kao voće, ali se u svakodnevnoj upotrebi koristi kao povrće ili garnir. Prilikom kupovine birajte najsvetlije crvene plodove, jer sadrže najveću količinu antioksidanasa. Preporuka je da se drži podalje od sunčeve svetlosti na sobnoj temperaturi, a ne u frižideru, jer mu to može pokvariti ukus. Kuvanje paradajza će pomoći u oslobađanju likopena, a uz dodatak maslinovog ulja telo ga lakše apsorbuje. Međutim, treba napomenuti da postoji i mogućnost neželjenih dejstava. Naime, paradajz sadrži jabukovu i limunsku kiselinu, pa prevelika konzumacija može izazvati gorušicu, posebno kod osoba koje imaju probleme sa digstivnim traktom. Zato stručnjaci osobama sa ovakvim problemima preporučuju da dnevno pojede po jedan paradajz srednje veličine ili sedam čeri paradajza u jednoj porciji.
Paradajzu je, verovali ili ne, posvećen i festival La Tomatina koji se već osam decenija održava poslednje srede u avgustu u španskom gradu Bunjol. Tog dana tačno u 11 sati počinje svojevrsna borba, odnosno međusobno gađanje paradajzom. Zbog velikog interesovanja turista za ovaj festival broj učesnika je ograničen na 20.000. Za gađanje se koristi isključivo prezreli paradajz koji više ne može da se upotrebi u ishrani. Festival se održava na gradskom trgu Plaza del Pueblo i međusobno gađanje traje tačno sat vremena. Kako bi se izbegle moguće povrede paradajz se najpre izgnječi u ruci, a najčešće se koriste
i zaštitne naočari. Kada se borba paradajzom završi svi učesnici prema „Kodeksu časti“ pomažu da se očiste ulice i okolne zgrade od ostataka paradajza, dok se oni sami peru pod šmrkovima vode. Rekord festivala bio je 2004. kada je učestvovalo oko 38.000 ljudi, a potrošili su 125.000 kilograma paradajza.

Izvor: Agrobiznis magazin

Srodni tekstovi