U današnje vreme, u proizvodnji malina, đubrenje je veoma važno. Ukoliko ga nema, ne mogu se ostvariti veći prinosi i dobar kvalitet plodova. Značaj đubrenju pridaje činjenica da malina, kao i kupina, spada među voćarske kulture koje najviše troše hranljivih sastojaka iz zemljišta, jer svake godine obrazuje veliki broj novih izdanaka i istovremeno donosi obilan rod.
Malina, kao i ostale voćne vrste, zahteva iste hranljive elemente, ali kada je u pitanju količina elemenata koje koristi, znatno se razlikuje. Najvažniji hranljivi elementi za malinu su : kalijum, azot i fosfor i to baš redosledom kojim su navedeni. Potrebe maline za ovim elementima zavise od njenog urasta, stepena produktivnosti, klimatskih uslova, gustine sadnje i sistema gajenja, dok količina i vrsta đubriva koja će se koristiti zavisi od zrmljipta, obilnosti meliorativnog đubrenja i drugih osobina zemljišta. Nedostatak ili višak potrebnih hranljivih elemenata u biljci ili zemljištu izaziva pojavu različitih simptoma fizioloških poremećaja, koji se u velikoj meri nepovoljno odražavaju na rast i rodnost maline, a mogu ponekad i da ograniče njenu proizvodnju. Ovo utiče na spoljni izgled biljke (boja, oblik i veličina), smanjuje se rast izdanaka, rodnost, javljaju se kratke internodije, kao i drugi simptomi.
Da bi gajenje maline bilo uspešno potrebno je da zemljište sadrži velike količine organskih materija (humusa), i da se nedostatak nadoknađuje đubrenjem organskim đubrivima za vreme pripreme zemljišta.
Utvrđivanje potrebnih količina hranljivih elemenata za obezbeđenje potpune i kontinuirane ishrane maline, kao i drugih vrsta voćaka, obavlja se pomoću više metoda. Najvažnije su: ogledi s đubrenjem, hemijske analize zemljišta, folijarna dijagnoza na osnovu analize lišća i vizuelna metoda.
Malinu bi trebalo đubriti svake godine, iz više puta. Broj i količina đubriva zavise od više činilaca, a u prvom redu od uzrasta, stanja i izgleda zasada, stepena intenzivnosti gajenja, vrste đubriva, plodnosti i drugih osobina zemljišta.
U prvoj godini nakon sadnje, malini treba obezbediti što intenzivniji porast korenovog sistema i većeg broja izdanaka za rod naredne godine. Tako da, malinu u prvoj vegetaciji potrebno prihranjivati samo azotnim đubrivima u dva do tri navrata, pošto je malini najviše potreban azot.
U periodu rodnosti maline, od druge godine pa nadalje, u zasadu redovno svake godine treba obavljati osnovno đubrenje, prihranjivanje, a prema potrebi i dopunsko đubrenje preko lista.
