Šta je pokazala analiza osiguranja u poljoprivredi

Аутор: dzonioff
56 посета

Stručnjaci IPN-a (Institut za primenu nauke u poljoprivredi), analizirali su osiguranje poljoprivrede u Republici Srbiji, posebno vrste osiguranja, šta se sve
osigurava, kao i koja osiguravajuća društva su aktivna u osiguranju poljoprivrede u našoj zemlji. Pored ostalog, cilj je bio da se na osnovu dobijenih rezultata prikaže zastupljenost osiguranja poljoprivrede, kao i da se ukaže na značaj koji osiguranje ima za razvoj poljoprivrede u Republici Srbiji. Na osnovu sprovedenog istraživanja, utvrđeno je da je zastupljenost osiguranja u poljoprivredi na dosta niskom nivou, a kao glavni faktori koji utiču na to su, nerazvijena poljoprivredna proizvodnja, kao i činjenica da osiguranje proizvodnje nije obavezno. Osiguranje poljoprivredne proizvodnje je znatno više zastupljeno u
biljnoj u odnosu na stočarsku proizvodnju. Poljoprivreda je jedna od najznačajnijih delatnosti u Republici Srbiji, što govori i činjenica da se naša zemlja
prema obimu i strukturi poljoprivrednih površina nalazi u vrhu evropskih država. To znači da se poljoprivredno zemljište izdvaja po kvalitetu, kao i po geografskoj rasprostranjenosti. Ali naravno i pored svih pogodnosti i prednosti koje naše zemlja ima za obavljanje poljoprivredne proizvodnje, postoje i rizici koji utiču na proizvodnju.
Poljoprivreda predstavlja jednu od najrizičnijih grana privrede, s obzirom da pored rizika koji su svojstveni svim drugim granama (promena kurseva, kamata, poreske politike), za poljoprivredu su karakteristični i rizici svojstveni samo ovoj grani vezani pre svega za rizike proizvodnje, koja se u najvećem broju slučajeva odvija na otvorenom pod dejstvom nepredvidivih spoljašnjih uticaja. Zbog toga je neophodno sagledati sve rizike i njihov potencijalni uticaj na poljoprivredu, a kao najbolji element upravljanja rizikom u poljoprivredi smatra se osiguranje poljoprivrede. Štete koje mogu nastati u poljoprivredi u nekim slučajevima mogu biti velikih razmera, i dovesti do potpunog uništenja uloženih materijalnih sredstava i ljudskog rada. Zbog toga, osiguranje predstavlja jedan od najznačajnijih instrumenata kojim se može sprečiti potpuna šteta, i u zavisnosti od vrste osiguranja, mogu se pokriti određeni troškovi.

Zaštita celokupnog proizvodnog procesa

Osiguranje ne doprinosi mogućnosti za umanjenje nastanka osiguranog slučaja, već eliminisanju finansijskog gubitka ukoliko osigurani slučaj nastane. Osnovni zadatak osiguranja u poljoprivredi jeste zaštita celokupnog proizvodnog procesa u poljoprivredi, a posebno se misli na zaštitu useva i plodova i zaštitu stočnog fonda. Naravno, osiguranjem se ne mogu pokriti svi potencijalni rizici. Osiguranje u poljoprivredi na teritoriji Srbije ima tradiciju dužu od jednog veka, i prošlo je kroz različite razvojne faze.
Osiguranje poljoprivrede je na dobrovoljnoj bazi, a eventualna ograničenja nastaju kod konkurisanja i dobijanja određenih subvencija od strane države, ili pri
kreditiranju proizvodnje. Trenutno stanje osiguranja u poljoprivredi naše zemlje može se sagledati na osnovu (interne) dokumentacije Narodne banke Srbije. Prema podacima NBS u 2020. godini, u Republici Srbiji posluje 20 osiguravajuća komanija, dok se sledećih 5 kompanija izdvaja po svojoj aktivnosti u oblasti osiguranja. Od pet najvećih kompanija u oblasti osiguranja, četiri kompanije imaju aktivnosti u oblasti osiguranja poljoprivrede u našoj zemlji, a to su: Dunav, Đenerali, DDOR i Triglav osiguranje. Pored navedenih, još 4 kompanije imaju aktivnosti u osiguranju poljoprivrede, ali je njihovo učešće veoma malo.
Domaća osiguravajuća društva uglavnom imaju pripremljene ponude za dva oblika osiguranja u poljoprivredi. Prvi je za biljnu proizvodnju, i to osiguranje useva (poduseva, međuuseva i strnih useva), višegodišnjih zasada, rasadnih materijala (voćnih, loznih i šumskih), cveća i ukrasnog bilja, rasada povrća i drugih kultura, osiguranje šumskih kultura (vrbe za pletarstvo, topole, trske). Druga je za osiguranje životinja i obuhvata sve domaće i neke divlje životinje.
Osiguranjem useva i plodova pokrivaju se osnovni rizici (grad, požar, udar groma itd), odnosno pojedini dopunski rizici (poplava, oluja, mraz i dr.). Za osiguranje životinja u ponudi su osiguranja za osnovne rizike (nesrećni slučaj, uginuće itd), i dopunske (bolesti, uginuće mladunaca i dr.)
Analizom ponuda koje imaju osiguravajuće kuće za namene u poljoprivredi, potvrđuje se činjenica da su najznačajniji rizici u biljnoj i stočarskoj proizvodnji obuhvaćeni tom ponudom. U ponudama za osiguranje nedostatak predstavlja kvalitetno osiguranje za rizike suše i gubitka prihoda.
Razvijenost usluga osiguranja u poljoprivredi može se ispitivati i analizirati kroz sledeće indikatore: broj polisa, ukupne premije osiguranja u poljoprivredi i
regresirane premija poljoprivrednog osiguranja.Na osnovu prikazanih podataka sa sajta Narodne banke Srbije za posmatrani period 2009-2018. godine, može se zaključiti da je broj polisa i kod osiguranja useva i plodova i kod osiguranja životinja značajno povećan (kod osiguranja useva i plodova oko 3,8 puta, a kod osiguranja životinja oko 2,5 puta).

Osiguranje useva beleži rast

Broj polisa kod osiguranja useva i plodova beleži konstantan rast, dok se najznačajniji rast desio 2015. godine, a najveći broj polisa je zabeležen u 2018.
godini (39.212). Ipak, ovaj rast bi morao biti mnogo veći, kako zbog samih osiguravajućih društava i njihovog poslovanja, tako i zbog sigurnosti poljoprivrednih proizvođača u našoj zemlji. Kod osiguranja životinja, broj polisa je najveći rast zabeležio u 2012. godini, kada je bilo 5.259, dok je u
2011. godini broj polisa za osiguranje životinja bio 1.487. Najveći broj polisa za osiguranje životinja bio je u 2015. godini (5.564), i nakon toga beleži pad. Prijavljene štete kod osiguranja useva i plodova zabeležile su najveći broj u 2018. godini (14.580), a najniži u 2012. godini (3.644), dok broj prijavljenih šteta kod osiguranja životinja je bilo najviše takođe u 2018. godini (9.004), dok je najmanji broj prijavljenih šteta bio u 2011. godini (3.131).
Na osnovu ovih podataka može se videti kako su se kretali iznosi premija i isplaćenih šteta kod osiguranja useva i plodova. Ovi podaci pokazuju da su iznosi
isplaćenih šteta u 2010. i 2018. godini bili veći od iznosa premija, i u tim situacijama su osiguravajuća društva isplatila veći iznos novca na ime šteta u odnosu iznos novca koji su dobila uplatom premija osiguranja. Takođe, može se zaključiti da su u posmatranom periodu zabeležena velika variranja u iznosima premija i isplaćenih šteta kod osiguranja useva i plodova. Nije ista situacija kod osiguranja životinja kao kod osiguranja useva i plodova, i da kada su u pitanju
životinje ni u jednoj posmatranoj godini iznosi isplaćenih šteta nisu veći od iznosa premija.
Srbija podstiče povećanje osiguranja u poljoprivrednom sektoru na taj način što vrši regresiranje usluga osiguranja u poljoprivrednoj proizvodnji (usevi, plodovi), odnosno osiguranja životinja u stočarstvu (stočni fond). Ipak, i pored podsticaja države prisutan je slab odziv poljoprivrednika kada je u
pitanju osiguranje biljne proizvodnje. Kako ne postoji Registar osiguranja u Republici Srbiji, nema ni preciznih podataka o broju osiguranika, veličini osiguranih
površina i broju osiguranih životinja. Prema nekim istraživanjima i procenama, sa oko 12% osiguranog obradivog zemljišta Republika Srbija se nalazi među
poslednjim u Evropi.

Podsticaji ministarstva poljoprivrede
Podsticajima koje daje Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije olakšano je poljoprivrednim proizvođačima plaćanje premije osiguranja. Pravo na podsticaje imaju sva registrovana aktivna gazdinstva. Nosilac poljoprivrednog gazdinstva ima pravo na podsticaj za osiguranje u iznosu od 40% plaćene premije osiguranja bez poreza, a u područjima sa otežanim uslovima rada u poljoprivredi 45% (i više za pojedine kulture). Od 2019. godine
u pet okruga Centralne i Zapadne Srbije (Zlatiborski, Moravički, Šumadijski, Podunavski i Kolubarski) subvencije su povećane na 70%.
Pravo se ostvaruje podnošenjem zahteva sa pratećom dokumentacijom u periodu od 01. jula do 15. novembra tekuće godine. Za razliku od malih  poljoprivrednih proizvođača koji se susreću sa velikim brojem problema, poljoprivredno osiguranje u našoj zemlji uglavnom koriste profesionalni
poljoprivredni proizvođači, i poljoprivredne kompanije koje imaju velike površine pod usevima i plodovima, veliki broj grla stoke i sigurniji plasman proizvoda na tržištu. Na osnovu interne dokumentacije Narodne banke Srbije može se uočiti da do povećanja broja polisa na tržištu osiguranja najčešće dolazi u
godini nakon pretrpljene štete koje su izazvale prirodne nepogode kao što su: grad, suša, poplave, mrazevi i slično. Tako je nakon velikih poplava u maju 2014. godine došlo do povećanja broja polisa osiguranja useva i plodova sa 19.768 u 2014. na 27.652 u 2015. godini.

Izvor: Agrobiznis magazin 

0 коментар
0

Srodni tekstovi

Оставите коментар