Kompanija Voli u naredne tri godine investiraće oko 1,4 mil EUR a u poljoprivrednu proizvodnju na zakupljenoj parceli od 70 hektara u ulcinjskom naselju Šas.
Taj trgovinski lanac je na 15 godina zakupio zemljište u Šasu za poljoprivrednu proizvodnju na otvorenom i zatvorenom, sa mogućnošću produženja još isto tolikog perioda. Visina predviđenih investicija je blizu tri miliona, od čega je 1,4 mil EUR obavezno ulaganje, navodi Pobjeda.
Planirano je da se ove godine uloži 465.000 EUR, naredne 399.000, a u 2020. još 515.000.
Na čelu tog investicionog projekta biće direktor agrobiznis sektora u kompaniji Voli, Jaroslav Stupavski, koji je bivši zamenik Miodraga Kostića, predsednika MK grupe, lidera u srpskom agraru. Voli ga je angažovao kao eksperta iz oblasti agrara.
Stupavski je istakao za Pobjedu da je ova godina po planu predviđena za uređenje poljoprivrednog zemljišta, odnosno privođenje kulturi, jer se dugi niz godina nije obrađivalo.
- Prvo će se ukloniti šiblje i rastinje sa parcele, postaviti ograda, prokopati kanali, uraditi uzorci zemljišta, uneti đubrivo, a zatim će se pristupiti osnovnoj obradi zemljišta, oranju, tanjiranju i u toku sezone uništavanju korova. Uradićemo probnu proizvodnju povrća od jednog do dva hektara, a postavićemo i 1.500 do 2.000 metara kvadratnih plastenika, takođe za probnu proizvodnju - rekao je Stupavski.
Stupavski je naveo da proizvodnja voća i povrća na poljoprivrednim površinama lokacije u Šasu prevashodno ima za cilj snabdevanje tržišta Crne Gore proizvodima koji se u velikoj meri uvoze, kako bi se smanjio uvoz.
On je naglasio da je sada teško govoriti o količinama pojedinih proizvoda, s obzirom na to da su tek u fazi određivanja strukture useva za narednu godinu, kada će sejati i saditi.
Što se tiče prerade, to planiraju u drugoj fazi, odnosno nakon sedam do osam godina, kada budu imali dovoljno proizvoda, sirovine sa svojih poljoprivrednih površina, kao i iz otkupa.
izvor : https://www.ekapija.com
Evropska komisija potvrdila je da su neke multinacionalne kompanije krenule u proces izjednačavanja kvaliteta svojih proizvoda kako bi preduhitrile skore zakonske promene, a među njima se ističu Hipp, Ferrero i Bahlsen, objavljeno je u subotu (3. februara 2018. godine) iz kancelarije hrvatske evroparlamentarke Biljane Borzan.
Hipp se na to obvezao nakon što su objavljeni rezultati istraživanja zastupnice Biljane Borzan i Hrvatske agencije za hranu koji su pokazali da je testirana dečija hrana u Hrvatskoj manje zdrava od one u Nemačkoj, kaže se u saopštenju, prenosi Hina.
- Komisija je navela i da se Ferrero obavezao da izjednači kvalitet Nutele u svim zemljama. Nakon mog istraživanja, Ferero se izjasnio da je kvalitet Nutele viši samo u Nemačkoj, a u svim ostalim državama članicama da je jednak. Sada su ušli u proces snižavanja kvaliteta Nutele u Nemačkoj kako se ne bi doveli u situaciju da opet budu prozvani u istraživanjima. Zvanično to objašnjavaju promenama u lancu snabdevanja hranom, ali potrošači u Nemačkoj su odmah to povezali s problemom dvostrukog kvaliteta i izuzetno su nezadovoljni - kazala je Borzan koja je nedavno imenovana za izvestioca Evropskog parlamenta za različit kvalitet hrane.
Istraživanje poslanice Borzan je upoređujući hrvatsku i nemačku Nutelu utvrdilo da proizvod iz Hrvatske sadrži surutku u prahu i manji postotak obranog mleka u prahu, dok proizvod iz Nemačke sadrži samo obrano mleko u prahu. Ustanovljena je i razlika u boji, konzistenciji, mirisu i ukusu proizvoda, navodi se u saopštenju.
- Komisija je takođe navela Bahlsen, nemačku kompaniju koja proizvodi vafl i keks, koji su se obavezali da će u svim svojim proizvodima koji se zovu keks s maslacem koristiti isključivo maslac, a ne kao dosad. Očito je da su neki proizvođači mudro odlučili da preduhitre promene na kojima radimo u Evropskom parlamentu. Pozivam i druge proizvođače da se uključe, a posebno one kojima smo u Hrvatskoj našli najveće razlike poput proizvođača viršli Wudy ili deterdženta Ariel - dodala je Borzan.
izvor : https://www.ekapija.com
"Uvezli smo sadnice sorata Duke, Aurora, Liberty, Draper i Huron. Takođe, uskoro ćemo imati novi uvoz za proleće. I sada imamo nešto slobodnih sadnica u skladištu. Kupci koji žele mogu nam se obratiti za proleće, a uskoro ćemo takođe početi i rezervaciju sadnica za jesen 2018. godine. Prvo što mogu da kažem, to je da su sadnice iz Holandije, da su dvogodišnje, vrlo kvalitetne. Pored Duke sadnice koja se najviše gaji, imamo i ove druge četiri sorte, dvogodišnje sadnice, čija visina je oko 40-50 cm, sa jako lepo razvijenim žbunom", rekao je Ivan Đuknić iz kompanije Prima blueberry.
On kaže da njegovi kupci uvek mogu da dobiju i uputstvo kako da sade borovnicu i kako da prave supstrat koji daje odlične rezultate u razvoju tih biljaka. Sve se zasniva na bazi njegovog iskustva, koje je kaže, najveće u Srbiji. U punom rodu od ovih sadnica očekuje se od 6 do 7 kilograma ploda po jednom žbunu.
"Ozbiljan rod je u trećoj godini, ima nešto i u drugoj, ali je treća godina ozbiljan rod, i za proizvođače, sve kalkulacije govore, da se posle 4 godine vraća uloženo u podizanje plantaže borovnice", rekao je Ivan Đuknić za Agromediju.
Zahvaljujući kompaniji Prima Blueberry još 2010. godine, upakovane borovnice su prvi put izvezene iz Srbije na tržište Evropske unije.
"Imali smo i posle nešto izvoza, čak i manje probne količine izvoza u Englesku. Ove godine imamo vrlo ozbiljne razgovore za izvoz plodova borovnice na Zapadnoevropsko tržište, tako da mi očekujemo da ćemo te razgovore uspešno završiti, da ćemo ove godine ići u otkup i prodaju svežih plodova borovnice", rekao je Ivan Đuknić.
List Ekonometar je nagradio gospodina Đuknića kao preduzetnika sa najboljim inovacijama 2007. godine, samo godinu dana nakon što je počeo da se bavi prodajom borovnica, a evo šta on savetuje buduće uzgajivače.
"Ono što želim da kažem, ovde se forsira jedna neistinita priča o tome da je gajenje borovnice u saksijama najbolji i najmoderniji način sa najboljim rezultatima. Ja moram da kažem zbog naših proizvođača da to nije tačno. Gajenje borovnica u saksijama, zahteva mnogo više nege i brige, mnogo veća ulaganja, mnogo je teže održavati te biljke počev od navodnjavanja, itd... Ne može se dobiti prinos koji se dobija na otvorenom polju, istovremeno one traju mnogo kraće nego plantaže na otvorenom. U Americi imaju plantaže koje su stare 60 i 70 godina, tako da ne može da se kaže da je to najbolji način gajenja borovnice. Gajenje borovnice u saksijama je moguće i ono se preporučuje samo kao alternativa, kada drugog izbora nema. Mi smo o tome razgovarali i sa proizvođačima iz Holandije i sa Američkim proizvođačima borovnice i stručnjakom koji nam je držao ovde predavanja. I Amerikanac je čak rekao da je mnogo bolje ići na popravku zemljišta, nego saditi borovnice u saksijama", rekao je Ivan Đuknić iz kompanije Prima blueberry.
Teško da postoji još neko sa iskustvom kakvo ima Ivan Đuknić u Srbiji, možda je baš to razlog zašto mu se kupci godinama unazad zadovoljni vraćaju.
izvor : https://www.agromedia.rs
Predsednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije Rodoljub Živadinović, najavio je da će ta organizacija do kraja februara raspisati tender za izgradnju sopstvenog pogona za plasman meda bez posrednika u inostranstvo.
Pogon, kapaciteta 900 tona meda, biće sagrađen u Rači.
- Nadam se da će izgradnja početi najkasnije u aprilu, a da završetak bude krajem ove ili početkom naredne godine, što bi svim članovima saveza pčelarskih organizacija omogućilo da prvi put bez posrednika, na transparentan način plasiraju svoj med u inostranstvo - rekao je Živadinović.
On je na otvaranju Sajma meda u Beogradu, podsetio da se u Srbiji proizvede pet do šest hiljada tona meda godišnje, od čega se oko dve hiljada tona izveze i dodao je da je broj košnica u poslednjih nekoliko godina udvostručen, te da je sada registrovano 1,1 milion obeleženih i oko 200.000 neobeleženih košnica.
Najavio je da bi ove godine Savez trebalo da osnuje svoj pokret potrošača koji bi se borio protiv lažnog meda i pčelarskih proizvoda.
I ministar Rasim Ljajić, najavio je strožu kontrolu proizvodnje meda u Srbiji.
izvor : https://www.ekapija.com